Med i liječenje bolesti

Med -  jedinstven proizvod prirode i eliksir zdravlja!

Zahvaljujući svome iznimnom sastavu, od davnina se smatra svetom hranom i jednim od najvažnijih prirodnih lijekova za liječenje širokog spektra bolesti. 

Med je mješavina niza aminokiselina, enzima, peludnih zrnaca, organskih kiselina, eteričnih ulja, flavoida, vitamina i minerala, dok šećeri sadržani u medu jesu fruktoza (oko 41%), glukoza (34%), te saharoza (1-2%).

Od vitamina med sadrži B1, B2, B5, B6, C, D, E, K, a od minerala - natrij, kalij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, cink, jod, bakar, krom i selen. Med je izniman je izvor energije jer predstavlja lako probavljivu visokokaloričnu hranu koja je ujedno i zdrava alternativa bijelom šećeru. Liječenje medom naziva se apiterapija, a popis njegovih ljekovitih djelovanja je vrlo dugačak.

Najpoznatije ljekovito svojstvo meda jest olakšavanje simptoma gripe i prehlade, te drugih bolesti respiratornog sustava, kao što su bronhitis te upala grla i sinusa. Izvrstan je za rane jer djeluje kao antiseptik.

Bagremov med

Bagremov med izuzetno je lagan i ukusan, izrazito svijetle boje i blagog mirisa. Jedan je od najpopularnijih i najljekovitijih vrsta meda. Bagrem cvjeta početkom svibnja. Pčele tada još nisu dovoljno razvijene pa ga ne mogu u potpunosti iskoristiti. Zanimljivo je da pčele najuspješnije prezimljuju upravo na bagremovu medu.

Zbog svojih karakteristika ubraja se u najcjenjenije vrste meda. U svom sastavu sadrži više fruktoze od glukoze, stoga se sporo kristalizira i mjesecima ostaje u tekućem stanju.

Bagremov med koristi se kod problema krvožilnog sustava, kod zatvora, a kako djeluje umirujuće, pomaže i kod nesanice, nervoze i napetosti te se preporučuje se kod nagomilanog stresa, nesanice i vrtoglavice .

Preporučuje se uzimanje prije spavanja kao dodatak biljnim čajevima. Posebno je učinkovit s čajem od kamilice i gospine trave, koji pojačavaju njegovu učinkovitost.

NARUČITE MED BAGREMA

Vrijesak 

Vrijesak je zimzeleni grm iz kojeg rastu odvojene grančice, visok uglavnom oko 50 centimetara. Primorski vrijesak smatra se najukusnijom vrstom, dok je kontinentalni izrazito cijenjen zbog svojih svojstava. 

Med je žute i tamno-žute boje, bez jakog mirisa. Ima specifičan ali ugodan okus, a kristalizira nakon oko dva do tri mjeseca.

Pomaže kod reumatskih oboljenja i gihta. Potiče mokrenje, dezinficira i djeluje protuupalno te se preporučuje kod bolesti mokraćnih putova, bubrežnih kamenaca, cistitisa i oboljele prostate.

NARUČITE VRIJESAK

 

Medun (mediljkovac, šumski med)

Medun se naziva još i mediljkovac ili tamni šumski med. Tamne je boje i izrazito specifičnog i ugodnog okusa i mirisa. 

Bogat je antioksidansima, mineralima i željezom, stoga se preporučuje slabokrvnim osobama, djeci i trudnicama te sportašima.

Općenito je dobar kod iscrpljenosti organizma i opće slabosti, podiže razinu energije i poboljšava vitalnost.

Također, medun pomaže kod grlobolje, prehlade i kašlja, a uz to povećava snagu srca i izdržljivost krvnih žila te otpornost imunološkog sustava. Sadrži daleko više minerala od ostalih vrsta meda.

NARUČITE MEDLJIKOVAC

Kako provjeriti je li med prirodan ili „lažan“?

Iako je samo laboratorijskom analizom moguće provjeriti točan sastav meda, postoje i neki testovi koji mogu poslužiti kao vodilja ukoliko želite provjeriti je li med koji konzumirate sasvim prirodan. 
Naravno, najbolje praksa jest uvijek med kupovati od poznatog pčelara jer tada možete biti sigurni kako je med koji konzumirate prirodan, kvalitetan i najvažnije – ljekovit. 

1. Čitanje deklaracije je prvi korak koji pomaže u odabiru kvalitetnog meda koji u sebi ne sadrži aditive. Proizvođači naime moraju naznačiti sastav meda i njegov postotak u ukupnoj količini.

2. Čisti med se s vremenom kristalizira, lažni i nakon dužeg pohranjivanja zadržava tekući sastav. Napomenimo samo kako i kristaliziran med zadržava svoja ljekovita svojstva.

3. Par žlica meda stavite u posudu i potom ga zagrijte na visokoj temperaturi u mikrovalnoj pećnici. Pravi med će se karamelizirati, dok će lažni postati pjenast i prepun mjehurića.

4. Par kapi meda na papirnatom ubrusu također otkriva čistoću sastava, naime ukoliko med nakon nekog vremena ne probija papir znači kako je čist. U protivnom onaj koji sadrži vodu u svom sastavu probit će papir nakon samo par sekundi.

5. Obrana pčelinjaka  od nepoželjnih gostiju, kao što su mravi vrlo je siguran test o kvaliteti meda. Malo meda stavite u blizinu mravinjaka i ukoliko je med prirodan mravi će ga zaobići u širokom luku

6. Bockanje u ustima i osjećaj spaljenog jezika uzrokuje čisti prirodni med, dok lažni nema takav učinak na nepce.

7. Med namažite na šnitu kruha, ispod čistog kruh će postati tvrd, dok će lažni navlažiti površinu, zbog same količine vode u svom sastavu. Prirodni med nije ljepljiv, kristalizira se nakon stajanja i kada ga namažemo površina ispod njega ostaje tvrda.

8. Prirodni med nije ljepljiv, testiranje je moguće ukoliko malo meda protrljate između prstiju, pravi med trebao bi se upiti u kožu. Ukoliko masa trljanjem postaje ljepljiva znači kako takav med sadrži šećer ili umjetna sladila.

Matična mliječ

Jedan od najcjenjenijih, ali ne i najpoznatijih pčelinjih proizvoda, no izrazito korisnih, svakako je i matična mliječ (na engleskom „royal jelly“). Pčele radilice proizvode matičnu mliječ kako bi prehranili matice i još neizlegle ličinke pčela. Matičnu mliječ pčele luče iz svojih hipofaringealnih i mandibularnih žlijezda i tako hrane sve ličinke u košnici. Pogrešno je, dakle, vjerovanje da matičnu mliječ proizvode matice – ne, nju proizvode ostale pčele za maticu. Odrasle se pčele uopće ne hrane matičnom mliječi. 

Kako bi se larve uspješno izlegle, pčele radilice ih hrane matičnom mliječi, neovisno o tome hoće li se one izleći u radilice, matice ili trutove. Ipak, nakon nekoliko dana prestaju hraniti sve larve osim onih koje će postati matice. Njima daju velike količine matične mliječi. To se događa kada pčele radilice procijene da im matica stari i ubrzo će umrijeti; onda je odluče zamijeniti na taj način. Larve koje se hrane s puno mliječi dožive određene fiziološke promjene zbog kojih postanu matice. Pretpostavlja se da je za to zaslužan hormon rojalaktin.

Mliječ je izrazito teška za skupiti – proces je mukotrpan, a mliječi se skupi razmjerno malo. Ona se uzima iz larvi koje su stare oko četiri dana. Jedna košnica u pola godine može proizvesti oko 500 grama mliječi, što je tek oko 1% od nekakvih nižih srednjih prinosa meda. Matičnu je mliječ potrebno pažljivo skladištiti jer je podložna kvarenju. Treba je čuvati od izloženosti suncu i dobro zaštititi od oksidacije (ne ostaviti na zraku). Preporučuje se držanje u hladnjacima ili zamrzivačima. Neki smatraju da su za čuvanje svježe mliječi potrebne temperature ispod 18 °C.  Mliječi se može dodati vosak ili med kako bi se produljio njezin rok trajanja, a tako se i kombinira više ljekovitih svjostava.
Česte su recepture gdje se u med dodaju propolis, svježa matična mliječ i cvjetna pelud, u promjenjivim omjerima. Onda se ona može držati i u običnim hladnjacima. Često se miješa, tj. topi u alkoholu, koji služi kao dobar konzervans. Postoje i preparati s liofiliziranom matičnom mliječi, gdje se u tom postupku iz mliječi odstranjuje vlaga (voda), pa se dobije prah koji se potom može piti u kapsulama. Takva mliječ ima dosta dug rok trajanja (godinu do dvije). Ipak, postoje određene sumnje da se ipak neke hranjive tvari u tom postupku izgube.

Provjerite i...
 TOP 10 zanimljivih činjenica o medu! 
MED - otkuda dolazi?

Mliječ je bijele boje, blago kiselkasta i specifičnog okusa. Mliječi ima tri tipa, a to su radilička mliječ, matična mliječ i trutovska mliječ. Matična je mliječ bogatija nutrijentima, enzimima i glukozom.
Matična je mliječ uglavnom sastavljena od vode, s oko 70 % udjela. Proteini čine 10 do 20 % ukupne mase, šećeri od 10 do 15 % (prvenstveno glukoza i fruktoza, uz male količine ostalih kao što su maltoza, riboza itd.), masti s oko 2 do 7 %, minerali i neorganske tvari s oko 1 % te vitamini B skupine, s oko 0,3 % i ostali u tragovima. Zanimljivo je da mliječ obiluje vrlo širokim brojem različitih proteina – oko 37. 

Matična se mliječ posebno istražuje u Japanu. Razlog tomu je što je matična mliječ, tj. njezin blagotvorni učinak na zdravlje, naveliko prepoznat u orijentalnoj narodnoj medicini. U Africi se prilikom skupljanja meda sva pronađena mliječ spremala i nosila starim članovima plemena. Ozbiljnije znanstvene analize počele su u 18. i 19. stoljeću, no i do dana današnjeg matična mliječ nije dovoljno istražena, iako postoje razni preliminarni dokazi o blagotvornom učinku matične mliječi na zdravlje.

Učinkovitost matične mliječi na ljudsko zdravlje poznata je, iako bi dosta tvrdnji valjalo još istražiti. Dosta se istraživanja, naime, provelo na životinjama, a tek manji broj na ljudima. Naprimjer, utvrđeno je da konzumacija matične mliječi u miševa povećava njihov životni vijek, jer matična mliječ štiti od oksidacijskog stresa koji je uzrok starenja. Takvi se rezultati ne bi smjeli izravno generalizirati na ljude, pa je stoga trenutno znanstveno nemoguće sa 100 % sigurnosti potvrditi da je matična mliječ zaista apsolutno učinkovita. Svejedno, postoji brdo dokaza koji upućuju na to da je matična mliječ izrazito korisna i pomaže u liječenju i prevenciji mnogih bolesti, kao i u održavanju dobrog zdravlja.

U kozmetičke svrhe matična mliječ osobito je korisna zbog pozitivnog utjecaja koji ima na razvoj stanica; tako se one brže obnavljaju te koža izgleda mlađe. Ona pospješuje proizvodnju kolagena. Neki mliječ izravno utrljavaju u tjeme kako bi pospješili rast kose. Postoje dokazi da, kad se utrlja na čireve na koži koji su posljedica dijabetesa, mliječ pomaže u bržem zacjeljivanju rana.

Matična mliječ ima antibakterijski učinak, najviše protiv gram-pozitivnih, a slabije protiv gram-negativnih bakterija. Djeluje i protiv nekih ameba i ostalih jednostaničnih životinja (uglavnom parazita), kao i protiv nekih virusa, među kojima je i virus gripe. Životinje kojima se davala mala količina matične mliječi imale su veću otpornost.

Matična mliječ utječe i na alergije; ona može ublažiti njihove simptome i spriječiti da se oni uopće razviju.

Kod žena u menopauzi matična je mliječ korisna u ublažavanju neugodnih simptoma povezanih uz to razdoblje života. I kod mlađih žena mliječ ima blagotvoran učinak. Ako se uzima zajedno s cvjetnim prahom kroz dva menstrualna ciklusa, smanjuje simptome PMS-a, što uključuje rast tjelesne težine i psihološke simptome nervoze i promjena raspoloženja. Kod nekih žena smanjuje trajanje menstrualnog krvarenja. Također se pretpostavlja da matična mliječ ima učinak sprječavanja razvoja osteoporoze, kao i ostalih degenerativnih bolesti i reumatizma.

Zanimljivo je da na štakore matična mliječ ima umirujući učinak, a istraživanja pokazuju da ona aktivira djelatnosti središnjeg živčanog sustava. Djeluje i na smanjenu plodnost. U muškaraca povećava pokretljivost spermija, te posljedično, šanse za postizanje trudnoće.

Pozitivan je i utjecaj na krvožilni sustav. Matična mliječ sadrži proteine koji imaju blagotvoran učinak na lučenje aktivnih tvari koje utječu na regulaciju krvnog tlaka, osobito visokog krvnog tlaka (hipertenzija). Konzumacija matične mliječi smanjuje povišenu razinu kolesterola, i što je važnije, popravlja omjer HDL (lipoprotein visoke gustoće, poznat i kao „dobar“ kolesterol) i LDL (lipoprotein male gustoće, poznat kao „loš kolesterol“) kolesterola, koji predstavlja izravan rizik za razvoj bolesti krvožilnog sustava – aterosklerozu, srčani i moždani udar, visoki krvni tlak, anginu pektoris itd. Za prevenciju i održavanje zdravlja krvožilnog sustava preporučuje se konzumacija od oko 100 do 200 mg matične mliječi dnevno. Obično se nakon uzimanja mliječi nakon mjesec dana pravi stanka od oko 2 tjedna. 

U laboratorijskim istraživanjima, matična mliječ ima učinak na suzbijanje rasta i bujanja stanica tumora. Povećava se broj aktivnih imunosnih stanica u koštanoj srži, a sama mliječ smanjuje razinu prostaglandina, koji smanjuje sposobnost imunološkog sustava (stanica makrofaga) da se bori protiv stanica tumora. Efekt na jačanje razvoja stanica iz koštane srži vidi se kod pacijenata kojima se mliječ daje nakon i prije radioterapije – matična mliječ ima protektivni učinak. Dosta pacijenata s malignom bolešću pokazalo je poboljšanje krvne slike tijekom liječenja, što se pripisuje učinku matične mliječi.

Zanimljiv je učinak matične mliječi na inhibiciju bisfenola A (BPA), vrlo štetne kemikalije koja se koristi u proizvodnji plastike, i nažalost, široko rasprostranjene u prirodi.
Jednom kad uđe u organizam, bisfenol A ponaša se kao estrogen i tako uzrokuje mnoge poremećaje u tijelu, jedan od kojih je i povećavanje rizika za razvoj raka dojke. Ne samo to, već se njezinim uzimanjem smanjuje i oksidativni stres na bubrege i jetra, a smanjuje i toksičnost izlaganja paracetamolu (lijeku za snižavanje temperature, koji može uzrokovati zatajenje jetre u slučaju predoziranja). Tako se može reći da postoje rezultati koji ukazuju na to da uzimanje matične mliječi štiti od razvoja raka.

Ipak, kao i kod cvjetnog praha i u manjoj mjeri meda, kod osjetljivih, jako mladih i alergičnih osoba preporučuje se ili konzumacija malih količina, ili da uopće ne konzumiraju mliječ, jer može doći do alergijskih reakcija. Obično kod pojave alergija dođe do lokalnog crvenila i razvoja otekline na mjestu gdje se mliječ uzimala (dakle, uglavnom na usnama). To se događa jako malom broju ljudi i obično ne predstavlja problem, ali valja pripaziti.

Prilikom konzumacije preporučuje se ne odmah gutati mliječ, jer se tako u probavnome sustavu uništavaju blagotvorni sastojci, a ima i specifičan okus koji se možda neće svima svidjeti. Najbolje je mliječ neko vrijeme držati pod jezikom dok se ne otopi kako bi se ljekovite tvari oslobodile. Mliječ je najbolje uzimati svježu, ako je ikako možete nabaviti, i to triput dnevno po 50-ak miligrama.  Dnevno preporučena doza uglavnom se vrti oko 200 do 300 miligrama; neki preporučaju do 1 gram, ali u nekim su se istraživanjima davale doze od 6 grama – vrlo je širok raspon doza koje se mogu uzimati, a najbolje je probati sam s minimalnom preporučenom dozom koju možete po potrebi povećavati. 
Nekakva godišnja granica količine koja se ne bi trebala prekoračiti ugrubo iznosi oko 180 grama.

Dakle, iz priloženoga možemo vidjeti da je matična mliječ stvarno jedinstven i izniman proizvod. Blagotvorni učinci mliječi na zdravlje još nisu do kraja istraženi, a to se djelom pripisuje i iznimnom bogatstvu kemijskih spojeva kojim matična mliječ obiluje – zbog čega i ima tako širok spektar primjene na razne bolesti i stanja
. 
Mliječ je najbolje kupovati izravno od medara, kao jamstvo kvalitete i svježine, no dostupna je i u ljekarnama uglavnom u obliku tableta / kapsula koje su isto tako djelotvorne. 
Matičnu mliječ svakako vrijedi isprobati i tako si priuštiti ugodniji, zdraviji život.

Izvor: Pčelarstvo Radošević