Matična mliječ

Jedan od najcjenjenijih, ali ne i najpoznatijih pčelinjih proizvoda, no izrazito korisnih, svakako je i matična mliječ (na engleskom „royal jelly“). Pčele radilice proizvode matičnu mliječ kako bi prehranili matice i još neizlegle ličinke pčela. Matičnu mliječ pčele luče iz svojih hipofaringealnih i mandibularnih žlijezda i tako hrane sve ličinke u košnici. Pogrešno je, dakle, vjerovanje da matičnu mliječ proizvode matice – ne, nju proizvode ostale pčele za maticu. Odrasle se pčele uopće ne hrane matičnom mliječi. 

Kako bi se larve uspješno izlegle, pčele radilice ih hrane matičnom mliječi, neovisno o tome hoće li se one izleći u radilice, matice ili trutove. Ipak, nakon nekoliko dana prestaju hraniti sve larve osim onih koje će postati matice. Njima daju velike količine matične mliječi. To se događa kada pčele radilice procijene da im matica stari i ubrzo će umrijeti; onda je odluče zamijeniti na taj način. Larve koje se hrane s puno mliječi dožive određene fiziološke promjene zbog kojih postanu matice. Pretpostavlja se da je za to zaslužan hormon rojalaktin.

Mliječ je izrazito teška za skupiti – proces je mukotrpan, a mliječi se skupi razmjerno malo. Ona se uzima iz larvi koje su stare oko četiri dana. Jedna košnica u pola godine može proizvesti oko 500 grama mliječi, što je tek oko 1% od nekakvih nižih srednjih prinosa meda. Matičnu je mliječ potrebno pažljivo skladištiti jer je podložna kvarenju. Treba je čuvati od izloženosti suncu i dobro zaštititi od oksidacije (ne ostaviti na zraku). Preporučuje se držanje u hladnjacima ili zamrzivačima. Neki smatraju da su za čuvanje svježe mliječi potrebne temperature ispod 18 °C.  Mliječi se može dodati vosak ili med kako bi se produljio njezin rok trajanja, a tako se i kombinira više ljekovitih svjostava.
Česte su recepture gdje se u med dodaju propolis, svježa matična mliječ i cvjetna pelud, u promjenjivim omjerima. Onda se ona može držati i u običnim hladnjacima. Često se miješa, tj. topi u alkoholu, koji služi kao dobar konzervans. Postoje i preparati s liofiliziranom matičnom mliječi, gdje se u tom postupku iz mliječi odstranjuje vlaga (voda), pa se dobije prah koji se potom može piti u kapsulama. Takva mliječ ima dosta dug rok trajanja (godinu do dvije). Ipak, postoje određene sumnje da se ipak neke hranjive tvari u tom postupku izgube.

Provjerite i...
 TOP 10 zanimljivih činjenica o medu! 
MED - otkuda dolazi?

Mliječ je bijele boje, blago kiselkasta i specifičnog okusa. Mliječi ima tri tipa, a to su radilička mliječ, matična mliječ i trutovska mliječ. Matična je mliječ bogatija nutrijentima, enzimima i glukozom.
Matična je mliječ uglavnom sastavljena od vode, s oko 70 % udjela. Proteini čine 10 do 20 % ukupne mase, šećeri od 10 do 15 % (prvenstveno glukoza i fruktoza, uz male količine ostalih kao što su maltoza, riboza itd.), masti s oko 2 do 7 %, minerali i neorganske tvari s oko 1 % te vitamini B skupine, s oko 0,3 % i ostali u tragovima. Zanimljivo je da mliječ obiluje vrlo širokim brojem različitih proteina – oko 37. 

Matična se mliječ posebno istražuje u Japanu. Razlog tomu je što je matična mliječ, tj. njezin blagotvorni učinak na zdravlje, naveliko prepoznat u orijentalnoj narodnoj medicini. U Africi se prilikom skupljanja meda sva pronađena mliječ spremala i nosila starim članovima plemena. Ozbiljnije znanstvene analize počele su u 18. i 19. stoljeću, no i do dana današnjeg matična mliječ nije dovoljno istražena, iako postoje razni preliminarni dokazi o blagotvornom učinku matične mliječi na zdravlje.

Učinkovitost matične mliječi na ljudsko zdravlje poznata je, iako bi dosta tvrdnji valjalo još istražiti. Dosta se istraživanja, naime, provelo na životinjama, a tek manji broj na ljudima. Naprimjer, utvrđeno je da konzumacija matične mliječi u miševa povećava njihov životni vijek, jer matična mliječ štiti od oksidacijskog stresa koji je uzrok starenja. Takvi se rezultati ne bi smjeli izravno generalizirati na ljude, pa je stoga trenutno znanstveno nemoguće sa 100 % sigurnosti potvrditi da je matična mliječ zaista apsolutno učinkovita. Svejedno, postoji brdo dokaza koji upućuju na to da je matična mliječ izrazito korisna i pomaže u liječenju i prevenciji mnogih bolesti, kao i u održavanju dobrog zdravlja.

U kozmetičke svrhe matična mliječ osobito je korisna zbog pozitivnog utjecaja koji ima na razvoj stanica; tako se one brže obnavljaju te koža izgleda mlađe. Ona pospješuje proizvodnju kolagena. Neki mliječ izravno utrljavaju u tjeme kako bi pospješili rast kose. Postoje dokazi da, kad se utrlja na čireve na koži koji su posljedica dijabetesa, mliječ pomaže u bržem zacjeljivanju rana.

Matična mliječ ima antibakterijski učinak, najviše protiv gram-pozitivnih, a slabije protiv gram-negativnih bakterija. Djeluje i protiv nekih ameba i ostalih jednostaničnih životinja (uglavnom parazita), kao i protiv nekih virusa, među kojima je i virus gripe. Životinje kojima se davala mala količina matične mliječi imale su veću otpornost.

Matična mliječ utječe i na alergije; ona može ublažiti njihove simptome i spriječiti da se oni uopće razviju.

Kod žena u menopauzi matična je mliječ korisna u ublažavanju neugodnih simptoma povezanih uz to razdoblje života. I kod mlađih žena mliječ ima blagotvoran učinak. Ako se uzima zajedno s cvjetnim prahom kroz dva menstrualna ciklusa, smanjuje simptome PMS-a, što uključuje rast tjelesne težine i psihološke simptome nervoze i promjena raspoloženja. Kod nekih žena smanjuje trajanje menstrualnog krvarenja. Također se pretpostavlja da matična mliječ ima učinak sprječavanja razvoja osteoporoze, kao i ostalih degenerativnih bolesti i reumatizma.

Zanimljivo je da na štakore matična mliječ ima umirujući učinak, a istraživanja pokazuju da ona aktivira djelatnosti središnjeg živčanog sustava. Djeluje i na smanjenu plodnost. U muškaraca povećava pokretljivost spermija, te posljedično, šanse za postizanje trudnoće.

Pozitivan je i utjecaj na krvožilni sustav. Matična mliječ sadrži proteine koji imaju blagotvoran učinak na lučenje aktivnih tvari koje utječu na regulaciju krvnog tlaka, osobito visokog krvnog tlaka (hipertenzija). Konzumacija matične mliječi smanjuje povišenu razinu kolesterola, i što je važnije, popravlja omjer HDL (lipoprotein visoke gustoće, poznat i kao „dobar“ kolesterol) i LDL (lipoprotein male gustoće, poznat kao „loš kolesterol“) kolesterola, koji predstavlja izravan rizik za razvoj bolesti krvožilnog sustava – aterosklerozu, srčani i moždani udar, visoki krvni tlak, anginu pektoris itd. Za prevenciju i održavanje zdravlja krvožilnog sustava preporučuje se konzumacija od oko 100 do 200 mg matične mliječi dnevno. Obično se nakon uzimanja mliječi nakon mjesec dana pravi stanka od oko 2 tjedna. 

U laboratorijskim istraživanjima, matična mliječ ima učinak na suzbijanje rasta i bujanja stanica tumora. Povećava se broj aktivnih imunosnih stanica u koštanoj srži, a sama mliječ smanjuje razinu prostaglandina, koji smanjuje sposobnost imunološkog sustava (stanica makrofaga) da se bori protiv stanica tumora. Efekt na jačanje razvoja stanica iz koštane srži vidi se kod pacijenata kojima se mliječ daje nakon i prije radioterapije – matična mliječ ima protektivni učinak. Dosta pacijenata s malignom bolešću pokazalo je poboljšanje krvne slike tijekom liječenja, što se pripisuje učinku matične mliječi.

Zanimljiv je učinak matične mliječi na inhibiciju bisfenola A (BPA), vrlo štetne kemikalije koja se koristi u proizvodnji plastike, i nažalost, široko rasprostranjene u prirodi.
Jednom kad uđe u organizam, bisfenol A ponaša se kao estrogen i tako uzrokuje mnoge poremećaje u tijelu, jedan od kojih je i povećavanje rizika za razvoj raka dojke. Ne samo to, već se njezinim uzimanjem smanjuje i oksidativni stres na bubrege i jetra, a smanjuje i toksičnost izlaganja paracetamolu (lijeku za snižavanje temperature, koji može uzrokovati zatajenje jetre u slučaju predoziranja). Tako se može reći da postoje rezultati koji ukazuju na to da uzimanje matične mliječi štiti od razvoja raka.

Ipak, kao i kod cvjetnog praha i u manjoj mjeri meda, kod osjetljivih, jako mladih i alergičnih osoba preporučuje se ili konzumacija malih količina, ili da uopće ne konzumiraju mliječ, jer može doći do alergijskih reakcija. Obično kod pojave alergija dođe do lokalnog crvenila i razvoja otekline na mjestu gdje se mliječ uzimala (dakle, uglavnom na usnama). To se događa jako malom broju ljudi i obično ne predstavlja problem, ali valja pripaziti.

Prilikom konzumacije preporučuje se ne odmah gutati mliječ, jer se tako u probavnome sustavu uništavaju blagotvorni sastojci, a ima i specifičan okus koji se možda neće svima svidjeti. Najbolje je mliječ neko vrijeme držati pod jezikom dok se ne otopi kako bi se ljekovite tvari oslobodile. Mliječ je najbolje uzimati svježu, ako je ikako možete nabaviti, i to triput dnevno po 50-ak miligrama.  Dnevno preporučena doza uglavnom se vrti oko 200 do 300 miligrama; neki preporučaju do 1 gram, ali u nekim su se istraživanjima davale doze od 6 grama – vrlo je širok raspon doza koje se mogu uzimati, a najbolje je probati sam s minimalnom preporučenom dozom koju možete po potrebi povećavati. 
Nekakva godišnja granica količine koja se ne bi trebala prekoračiti ugrubo iznosi oko 180 grama.

Dakle, iz priloženoga možemo vidjeti da je matična mliječ stvarno jedinstven i izniman proizvod. Blagotvorni učinci mliječi na zdravlje još nisu do kraja istraženi, a to se djelom pripisuje i iznimnom bogatstvu kemijskih spojeva kojim matična mliječ obiluje – zbog čega i ima tako širok spektar primjene na razne bolesti i stanja
. 
Mliječ je najbolje kupovati izravno od medara, kao jamstvo kvalitete i svježine, no dostupna je i u ljekarnama uglavnom u obliku tableta / kapsula koje su isto tako djelotvorne. 
Matičnu mliječ svakako vrijedi isprobati i tako si priuštiti ugodniji, zdraviji život.

Izvor: Pčelarstvo Radošević